Press konferencija

Predstavljanje projekta Rab Archaeological (T)races

Izvor: Hrvoje Hodak / Rab Danas

U Rijeci je u četvrtak na tiskovnoj konferenciji u prostoru DeltaLab predstavljen Projekt Rab Archaeological (T)races kojim se otok Rab uključio u projekt Rijeka 2020 – Europske prijestolnice kulture u sklopu programskog pravca 27 susjedstava.

Riječ je o jedinstvenom projektu koji vođen idejom upoznavanja kulturnog nasljeđa povezuje baštinu, sport i obrazovanje te promovira blagodati boravka u prirodi i aktivnog provođenje slobodnog vremena. Rekreativci, pustolovci, sportaši, obitelji tako već sada mogu obilaziti neke od najljepših predjela otoka Raba i tamo, u netaknutoj prirodi, doživjeti skriveno bogatstvo rapske kulturne baštine, uživajući pritom u miru i ljepoti prirode. Ovim projektom obuhvaćene su 33 lokacije svojevrsnog muzeja na otvorenom, na kojima je prezentirana arheološka, sakralna i etnografska baština skrivena među netaknutim krajolicima. Svi su lokaliteti povezani trima poučnim stazama ukupne duljine oko 40 km koje se prostiru na području Lopara, Supetarske Drage i Kampora. Uz dobro označene lokalitete i staze namijenjene pješacima i biciklistima, individualan obilazak staza olakšat će web stranica sa svim relevantnim informacijama, tiskana karta i drugi promotivni materijali pripremljeni u sklopu projekta, a kao nadogradnja inicijative u pripremi je i interaktivna mobilna aplikacija.

U svemu ovome možda ne bi trebalo previdjeti ono emotivno, dublje, rapsko značenje projekta Rab Archeological (T)races kojim se posredno intervenira u svijest posebice domicilnog rapskog stanovništva, dajući mu na uvid vrijednost iznova otkrivenog kulturno-povijesnog blaga, skrivenog po tajanstvenim zakucima otoka. Ovaj projekt svojim dovršenjem zapravo postaje sjajna platforma za daljnji interdisciplinarni rad na očuvanju kvalitetno evidentirane arheološke baštine otoka Raba kao i na njezinom potpunijem i sveobuhvatnijem vrednovanju.

Vrijednost čitavog programskog pravca 27 susjedstava koji u sebi objedinjuje raznolike teme, kazao je u uvodnom dijelu press konferencije pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar, ujedno i predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Rijeka 2020, sadržana je ponajviše u davanju na volju susjedstvima da sama odrede što je bitno za njihovu sredinu, da odluče kakvi će timovi i na koji način prezentirati projekte, a sve to kroz suradnju s partnerima u EU.

Županijska pročelnica za kulturu, sport i tehničku kulturu Sonja Šišić izrazila je u ime PGŽ-a zadovoljstvo što se u sklopu programa 27 susjedstava EPK, nakon pauze uvjetovane pandemijom, nastavljaju projektne suradnje naših susjedstava s partnerima diljem Europe. U slučaju otoka Raba posebno je istaknula sretnu okolnost da su svi programi vezani uz suradnju s Maltom uspješno odrađeni prije korona-krize. Uputivši čestitke Gradu Rabu i Općini Lopar kao i svim njihovim suradnicima i djelatnicima koji su marljivo radili na projektu, Šišić je kazala kako je na Rabu dovršenjem ovog projekta stvoren divan, novi turistički proizvod, koji je sada prepušten jedinicama lokalne samouprave da ga dalje koriste u promociji i privlačenju što je moguće većeg broja aktivnih posjetitelja na otok.

Direktorica EPK Rijeka 2020 Emina Višnjić izrazila je osobno zadovoljstvo što se na jednoj od prvih post-korona tiskovnih konferencija predstavlja baš otok Rab, koji je kako je kazala, prostor bitne ekstenzije EPK programa kroz programske pravce 27 susjedstava i Lungomare:

-„Susjedstvo Rab doista je svijetli primjer za cijelu našu zemlju i šire, da različiti akteri u turizmu, u kulturi, u politici, u upravi, mogu raditi zajedno na zajedničkom programu i to ne samo lokalno već i u partnerstvu s ljudima i organizacijama iz cijele Europe, u rapskom slučaju s Malte. Programski pravac 27 susjedstava sigurno je naš najeuropejskiji projekt. Riječ je o uspješnom eksperimentu s doista vrijednim rezultatima o kojima će se na europskoj razini i na razini kulturnih politika, ali i politika koje se tiču europskog građanstva, i dalje pričati. Jako se veselim, ne samo svemu što nas još čeka u ovoj godini, već i ovim trajnim rezultatima koji ostaju lokalnim zajednicama za njihov daljnji razvoj, za daljnje druženje i razvijanje kreativnih ideja, dugo, dugo nakon što EPK prođe”, zaključila je Višnjić.

Gradonačelnik Raba Nikola Grgurić zahvalio je prvenstveno timu koji je projekt doveo do kraja, i koji je uz onaj administrativni dio, surađujući s čitavom Županijom i s malteškim partnerima, doslovno „pregazio“ rapske staze uzduž i poprijeko, označivši ih i evidentirajući na njima sve što je bilo potrebno, kao i onim rapskim udrugama koje su se volonterski odazvale akcijama čišćenja staza i predugo zaboravljenih i zapuštenih arheoloških lokaliteta.

– „Ova gradska uprava, u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Raba i Pučkim otvorenim učilištem Rab, kroz brojne projekte nastoji unaprijediti kvalitetu društvenog života samih stanovnika, ali i obogatiti turističku ponudu stvarajući različite motive dolaska za ciljane skupine turista. Aktivan turizam koji se temelji na outdoor aktivnostima sve je popularniji, te postaje adutom za produženje turističke sezone. Ovim projektom objedinjujemo prirodne ljepote, bogatu arheološku, sakralnu i etnografsku baštinu kojom otok obiluje, sport i obrazovanje, čime nastojimo stvoriti novi motiv dolaska.

Stvorena je fantastična podloga koja omogućuje daljnji rad na popularizaciji i prepoznatljivosti otoka na jedan potpuno drugačiji način. Ukratko, Rab Archaeological Traces početak je jedne lijepe priče koju već duže vrijeme pomno pripremamo i s kojom se otvaramo prema turističkom tržištu“, poručio je Nikola Grgurić.

Zamjenik načelnika Općine Lopar Dominik Paparić kazao je kako je ovaj projekt rezultat želje svih njegovih dionika na otoku da zajedničkim promišljanjem, stavljanjem „glava na kup“, smisle nešto za boljitak Raba:

– „Željeli smo biti vrijedni i pokazati, uz poznati otočki prkos, koliko znamo i koliko možemo. Unatoč novim okolnostima Općina Lopar neće smanjivati iznos sredstava namijenjen ovom projektu, jer smo duboko svjesni da ćemo njegovim dovršenjem, uz sve atribucije koje prate otok Rab, dobiti novu dodanu vrijednost našeg turističkog proizvoda”, kazao je Paparić.

Ravnateljica Centra za kulturu Lopar, ujedno i voditeljica projektnog tima Tonka Kavran kazala je da je Rab Archeological (T)races jedinstveni projekt koji povezuje manje poznatu kulturnu baštinu, točnije kulturnu baštinu koja se nalazi izvan svima poznate povijesne jezgre grada Raba, i netaknute otočke krajolike koji su sami po sebi fascinantni.

– „Zapravo, ovim projektom stvaraju se preduvjeti za edukativne, rekreativne, sportske aktivnosti i kulturni turizam. Konkretno na 33 lokacije prezentirana je arheološka, sakralna i etnografska baština i ti lokaliteti povezani su trima poučnim stazama koje su dugačke otprilike 40 km. Staze se protežu kroz Lopar, Supetarsku Dragu i Kampor, a nazvali smo ih Epario, Frux i Capo Fronte. Ti su nazivi zapravo povijesni toponimi na koje nailazimo iščitavajući povijesna vrela.

Na pripremi ovog projekta intenzivno se radilo otprilike godinu i pol dana i u tom razdoblju očišćeni su mnogi lokaliteti i mnoge dionice staza, postavljene su 33 informativno edukativne table, šezdesetak putokaza, izrađena je web stranica, tiskana je karta i edukativna bojanka. Drugim riječima, stvoreni su preduvjeti kako za individualan, tako i za grupni obilazak ovih lokaliteta, odnosno staza, te upoznavanje lokalne kulturne baštine.

Do kraja godine trebala bi biti gotova i interaktivna mobilna aplikacija kojom ćemo te vrlo stare lokalitete koji datiraju od prapovijesti pa sve do početka 20. stoljeća, prezentirati na vrlo inovativan i suvremen način. Aplikacija će kako lokalnom stanovništvu, tako i turistima, omogućiti upoznavanje kulturne baštine na aktivan, zabavan i zanimljiv način, a bit će od velike pomoći i lokalnim turističkim vodičima jer, kao što je već rečeno, o mnogima od ovih lokaliteta do sada se nije znalo mnogo, a za neke od njih nismo ni znali da postoje. U tom smislu moram istaknuti velik doprinos naših stručnih suradnika koji su nam pomogli da te lokalitete detektiramo, da ih datiramo i opišemo, to su dr. sc. Ana Konestra s Instituta za arheologiju u Zagrebu te kustos Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja gospodin Ranko Starac.

Moram iskoristiti ovu prigodu da zahvalim i svima onima koji su pridonijeli realizaciji ovog projekta, Općini Lopar, Gradu Rabu te „Rijeci 2020“, odnosno svim njezinim pokroviteljima bez čije financijske pomoći naše ideje zasigurno ne bismo mogli realizirati. Zahvaljujem našim stručnim suradnicima i partnerima iz Instituta za arheologiju i iz Pomorskog i povijesnog muzeja, našem europskom partneru Nacionalnom muzeju arheologije u Valletti koji djeluje pri agenciji “Heritage Malta” i naravno svom projektnom timu; Katarini Ribarić iz Pučkog otvorenog učilišta Rab, Luki Perčiniću iz TZG Raba, Ivani Matušan iz TZ Grada Raba te Marinu Mušću iz TZ Općine Lopar. Na kraju zahvaljujem Rijeci EPK koja nas je zapravo sve povezala i bez koje zasigurno ne bi došlo do suradnje na ovaj način”, zaključila je Tonka Kavran.

Voditelj marketinga TZ Grada Raba Luka Perčinić na kraju je podsjetio da je Rab svima nama, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu, poznat kao ljetna kupališna odmorišna destinacija, no Rab je puno više od toga, Rab je i kultura, tradicija i povijest.

– „U sklopu ovog projekta otkrili smo da je Rab veoma zanimljivo arheološko nalazište u cjelini. Isto tako, ono što je vrlo važno, Rab je još uvijek očuvana i dijelom netaknuta priroda, a taj resurs je odlična podloga za razvoj outdoora – jednog od najbrže rastućih segmenata na turističkom tržištu, i to u svim njegovim pojavnostima, od sportskih natjecanja pa do onih rekreativnih oblika kao što su planinarenje, trekking, pješačenje, bicikliranje… Sve te segmente u sklopu ovog projekta Rab Arceological (T)races uspjeli smo objediniti i upakirati u jedan zanimljiv i atraktivan turistički proizvod, a da je tomu tako potvrđuje i prošlotjedni dolazak na Rab prve organizirane grupe upravo radi ovih staza. Veseli da projekt ima i edukativnu notu, koja bi i kod lokalnog stanovništva trebala probuditi svijest o tome kakvo bogatstvo na otoku imamo, jer tek tada ćemo tu ostavštinu znati adekvatno cijeniti i puno bolje prezentirati našim turistima i posjetiteljima.